Zrelost četrdesetih godina

Navigacija:

Informacije:

Izložbe:

Galerije:

Remete, crkva Majke Božje Remetske

Kada je vizitator god. 1841. pregledao bivšu pavlinsku crkvu u Remetama, koja je 1812. postala župom, pribilježio je da je ona tota quanta depicta, tj. svekolika oslikana. Potres koji je u jesen 1880. zadesio Zagreb i njegovu širu okolicu nanio je i prošteništu Majke Božje Remetske velike štete. Urušeni zidovi i strop crkvenoga broda uklonjeni su zajedno s oslikanim dijelovima svoda, a ono što je sačuvano na zidovima broda i svetišta, arhitekt H. Bollé dao je prežbukati i cijeli prostor regotizirati.

Pošteđeni su bili samo omanji medaljoni uz crkveni ulaz, zaštićeni svodovima neznatna raspona, koji podupiru crkveno pjevalište. Tako osamljeni, svjedočili su vjernicima o čudesnim uslišanjima Majke Božje Remetske i predstavljali najbolji mogući uvod za vjerničku pobožnost u njezinoj crkvi. Opremljeni popratnim zapisima koji ih upovješćuju i otkrivaju sve oblike zadobivenih milosti i uslišanih molbi vjernika, oni na ulasku u crkvu kao Hodočasničke litanije Majci Božjoj Remetskoj (kako ih je svojedobno imenovao o. Bonaventura Duda) pripremaju vjernika na susret sa Zagovornicom Hrvatske.

Iako su ti medaljoni nevelikih dimenzija, slikar je s uresom malih ulaznih jarmova postupio kao s pravim visokim svodom, prilagodivši dimenzije svojih motiva dimenzijama prostora. Prizore je unio u lijepe i raznoliko obrađene bijele mramorne okvire koji se u razigranom kolopletu nižu oko središnjega motiva svakoga svodnog polja, a izvedbom se ne razlikuju od onih u drugim oslikanim crkvama. Na ovim medaljonima, koji se nalaze u neposrednoj blizini promatračevih očiju, vidi se sva vještina slikareve obrade bijeloga mramora kojega je obogaćivao sivkastim sjenama te alabastrenim sjajem dnevnoga svjetla i zlaćanim bljeskovima koji dopiru do njih iz čudesnih prikazanja koje obrubljuju. Svi su prizori do u tančine razrađeni, likovi se kreću poznatim krajolikom u poznatim nošnjama i s istovjetnim tegobama, a to ih uz opisana uslišanja čini realnima i nadasve utješnima.

Ivan Krstitelj Ranger (Majka Božja Remetska) Ivan Krstitelj Ranger (Majka Božja Remetska)
Ivan Krstitelj Ranger (Majka Božja Remetska) Ivan Krstitelj Ranger (Majka Božja Remetska)

Sl. 20.- 23. Prizori Marijinih čudesa, slikani god. 1745.

 

Tragovi zidnih slika u crkvenom svetištu otkriveni su tijekom radova 1974. godine, a iznenađenje su bili pronađeni ulomci oslika na svodu jer je on, prema podacima iz 1880., bio srušen u potresu.

Tjeme nekadašnjega gotičkog križnog svoda, s kojega su bila uklonjena rebra, obrubljeno je izduženom ovalnom balustradom koja je ispresijecana medaljonima s tekstovima. Perspektiva balustara, koji su izduženi na jednoj a stlačeni na drugoj strani svetišta, sugerira podgled članova povorke sa zidne slike, a onda i bočni pogled promatrača iz crkvenoga broda. Otkriveni ulomci, kojih je manje na svodu a više u susvodnicama, dopunjeni s tri natpisa, postali su polazištem za rekonstrukciju ikonološkoga programa svetišta. Prvi, uvodni tekst s trijumfalnog luka zapisao je još Ivan Kukuljević Sakcinski, a druga su dva otkrivena i rekonstruirana tijekom istraživanja.

Na slavoluku je zapis: QVAE EST ISTA VIRGO QVAE ASCENDIT DE DESERTO SICVTI AVROTA EXSVRGENS („Koja je ona djevica što izlazi iz pustinje poput uzlazeće zore“). Ima kronogram koji daje godinu 1745. Na svodu svetišta rekonstruiran je tekst: QUAE EST ISTA QUAE PROGREDITUR QUASI AVRORA („Koja je ona što izlazi poput zore“), a na poleđini slavoluka EXALTATA EST VIRGO MARIA SUPER CHOROS ANGELORUM („Uzvišena je Djevica Marija nad zbor anđeoski“). Prva dva teksta odgovaraju Jeronimovu prijevodu Pjesme nad pjesmama (Pj 6,9 i 8,5), a zamjena nekih riječi istoznačnicama provedena je zbog slova potrebnih u kronogramu.

Ranger je za života u Hrvatskoj bio povezan s pavlinskim teolozima, a među njima je očito presudan bio Hilarion Gašparotti koji je u to doba prikupljao građu za svoje magistralno djelo o životu svetaca Cvet svéteh s oko 4000 stranica tiskanih 1750.,1756., 1760. i 1761.

Ivan Krstitelj Ranger (Majka Božja Remetska)

Svod svetišta

 

Građa za njegove propovijedi i ostali tekstovi pripremljeni za Marijanske blagdane mogli su doista poslužiti Rangeru u skladanju ikonoloških programa, a isto tako je i Gašparotti bio nadahnut za svoju Marijansku propovijed Rangerovim oslikom Remeta. Raščlambom Gašparotijeva teksta i poredbom s drugim srodnim Rangerovim slikama može se zaključiti da je Djevica Marija lebdjela kao „Arka Novoga zavjeta“ između Presvetoga Trojstva sa zapadne strane i Škrinje Zavjeta, koja je istočno nad oltarom. Prema zapisu sa svoda, Marija je morala biti okružena zborovima anđela (različitih veličina i tipova). Rubom svoda u susvodnicama je na 12 kamenova (simboličan broj) bilo raspoređeno i pojmovno povezanih isto toliko proroka, patrijarha i apostola.

Nažalost, namišljena rekonstrukcija toga svoda, čija je struktura ovdje predočena, bila je započeta prije tri desetljeća, ali nije nikada sprovedena.

Ivan Krstitelj Ranger (Majka Božja Remetska)

Idealna rekonstrukcija ikonološkoga programa

Copyright © 2003.—2008. Janko Belaj & Marija Mirković, All Rights Reserved.