Rangerovi iluzionistički oltari

Navigacija:

Informacije:

Izložbe:

Galerije:

Purga Lepoglavska

Kapela sv. Jurja, pobočni oltari

Ivan Krstitelj Ranger (Purga Lepoglavska)

Purga Lepoglavska, oslik lijevoga zida s oltarom Žalosne Gospe, 1750.

Pobočne oltare Žalosne Gospe i sv. Antuna Padovanskoga smjestio je Ranger u niše proširenog broda, oslikavši i njihove menze sukladno s naslikanom oltarnom arhitekturom. Različiti oblik tih niša u odnosu na one u Štrigovi uvjetovao je i izgled oltara, no oni ipak pripadaju istom tipu arhitekture koja zaobljenjem prati oblik prostora u kojem se nalazi. Kruništa tih oltara s atikama počivaju na istovjetnoj kombinaciji pilastara i stupova s jednakim pozlaćenim kapitelima i u već poznatom odnosu plavkastih i ljubičasto-smeđe-sivih mramorizacija na čiji ton utječe prirodno svjetlo, kao i ono što dopire s iluzionističkih otvorenih nebesa. Tome pridonose i otvoreni pogledi u nebeska prostranstva u prizemnom pojasu odmah iza atika oltara, odakle se nad oltare nadvijaju anđeli. I ovdje okviri oltarnih jednostavnih slika nadilaze arhitrave. Na lijevom je oltaru prikazana Žalosna Gospa kojoj mač probada grudi, a na desnome je predstavljen mladi sv. Antun Padovanski kako odana pogleda pruža ruke prema Isusu koji mu se spušta s visina.

U atikama je još po jedna svetačka slika, a bočno su na oba oltara po dva svetačka kipa na retablima i na atikama, koji zajedno s dvjema sveticama uz ulaz nadopunjaju osnovnu teološku poruku cijele crkvene unutrašnjosti nizanjem pučkih svetih zagovornika i pomoćnika u duševnim i tjelesnim potrebama. To su Barbara, Apolonija, Rok i Sebastijan te još dva teže prepoznatljiva sveca.

Trenutno su ova dva oltara nažalost prekrivena sa slabijim drvenim oltarima.

Borba sv. Jurja sa zmajem

Ivan Krstitelj Ranger (Purga Lepoglavska)

Purga Lepogavska, iluzionističko produbljenje svetišta iza glavnoga oltara, 1750.

Najpopularnijem i najprepoznatljivijem prizoru iz Jurjeva života, borbi s pozojem — zmajem, prepušteno je u Purgi središnje mjesto na oblome zidu apside. Za razumjevanje Rangerova prikaza te teme treba pripomenuti da je glavni oltar ovdje izvorno imao, nad oslikanom zidanom menzom, samo svetohranište bez ikakve druge nadgradnje. Pogotovo je s njegovom zamisli nespojiva oltarna slika istoga sadržaja, koja je dugo onemogućavala potpuno sagledavanje daleko vrijednije kompozicije na apsidalnome zidu kapelice.

Prema izvornoj je zamisli bio pogledu promatrača izložen cjeloviti glavni prizor iza i iznad oltara. Na mramorom popločenoj terasi s raskošnom balustradom, iza koje je otvoren pogled u krajolik, odvija se — kao na kazališnoj pozornici — dvoboj između Jurja i zmaja, kršćanstva i poganstva, mitska borba između Dobra i Zla. Juraj je upravo satjerao koplje u ždrijelo nemani koja, u samrtnome grču, zamahuje svojim dugim repom.

Djevojka u baroknoj odjeći, koja je trebala biti žrtvovana zmaju, promatra sukob s male uzvisine u krajoliku. Naoko nevezano uz ovaj događaj prikazana su na ispupčenom balkonu iznad ulaza u sakristiju dva suvremena svjedoka: ostarjeli pavlin i stariji seljak koji mu se ispovijeda. Lica obojice odražavaju sabranu pobožnost, ali dok pavlin pokazuje dobrodušnu pažnju, seljakov pogled je uplašen i uperen na borbu čovjeka i nemani.

Nad Jurjem i njegovom pobjedom bdije Presveto Trojstvo smješteno nad vijenac apsidalnoga zaključka. Odredivši Bogu Ocu, Sinu i Duhu Svetomu taj položaj, umjetnik ih je povezao i s prizorom za oltarom i s prizorom na svodu, gdje se pred vjerničkim očima rastvorilo Nebo. Tamo pak, među zlaćanim oblacima, lebdi u slavi isti onaj Juraj iz svetišta. Vjernici, koje personificira skrušeni starac na ispovijedi, vide, dakle, istodobno i satiranje grijeha i nagradu za častan život i trpljenje.

Ovo Rangerovo djelo sitnih dimenzija, a bogata sadržaja svrstava se u sam vrhunac njegova stvaralaštva. Predviđeni je program majstorski izveden. Usklađujući dekorativne sastavnice arhitekture s ikonografskom motivikom, Ranger je pratio fizičko kretanje promatrača kroz prostor. Podredio mu je iluzionističku perspektivu arhitekture koju na sve strane probija prema krajoliku i nebesima, kako pomoću otvora iznad pobočnih oltara, tako i krajolikom iza balustrade. S kretanjem od ulaza prema svetištu usklađena je i igra svjetla i sjene na arhitekturi i likovima, čime su istaknuti pojedini važniji dijelovi kompozicije. Ta je svjetlost trojaka, jer Ranger uz onu prirodnu uvodi ne samo svjetlost koja se probija kroz naslikane otvore, nego i nezaobilaznu „nebesku svjetlost“, posebice onu što žari od Presvetoga Trojstva i iz otvorenih Nebesa. Rangerov osjećaj za proporcije osjeća se ne samo u odnosu prizemnih zbivanja prema nebeskima, nego i u odnosu Jurja i zmaja koji svojim uzvitlanim repom ispunjava svu raspoloživu površinu zida. Time je produbljen prostor pozornice koji je otvorenim krajolikom postao još dublji, pa je stoga i udaljena djevojka morala biti primjereno umanjena.

Umjetnik je ovdje ostvario težnju baroknoga iluzionizma, da na jednostavno oblikovanim zidovima bez ikakvih stvarnih arhitektonskih pomagala dočara nad stvarnim prostorom iluziju spajanja Neba i Zemlje, ispreplićući ujedno radnje iz naravnoga svijeta s onima iz vrhunaravne Vječnosti. Ovdje se tematski veoma zaokruženom cjelinom mučeništvo nagrađuje životom vječnim, što tumače popratni amblemi, alegorije i barokne aluzije.

 

Ivan Krstitelj Ranger (Purga Lepoglavska)

Purga Lepoglavska, iluzionistički oblikovana niša s kipom Jude Makabeja, 1750.

Ključ za iščitavanje ikonološkoga programa je navod na zastavici s tekstom iz Druge knjige o Makabejcima: Et fama virtutis eius ubique diffundebatur, (“Glas o njegovu junaštvu pronosio se na sve strane”, 2 Mak 8,7). Doista, u crkvenom se brodu, osim svetaca oko oltara i ulaza, kraj samoga svetišta, a nasuprot propovijedanice nalazi još jedan, po izgledu sudeći starozavjetni lik u kojem je moguće prepoznati Judu Makabeja. Njegov prst je uprt prema zastavici s navedenim tekstom. Sukladno Rangerovu smislu za igru s navodima, koja pretpostavlja dobro poznavanje kršćanske literature pa zato tek okvirno upućuje na vrelo, promatrač mora proučiti Knjigu o Makabejcima. Tu će onda naići na sedmo poglavlje i opis otpora i mučeništva sedmorice mladih Židova za vjeru. To poglavlje, puno teoloških misli o grijehu i kazni s jedne, te o vjernosti, mučeništvu i nagradi s druge strane, kao o osnovnoj opreci između smrti i uskrsnuća, pružalo je mnogo poredbenih elemenata za opis Jurjeva mučeništva u svjetlosti korizmeno-uskršnje poruke. Jurjev je životopis tako postao sredstvom za prenošenje tih biblijskih pouka suvremenomu promatraču.

Copyright © 2003.—2008. Janko Belaj & Marija Mirković, All Rights Reserved.